KLIK – PROGRAM ZVUČNO-PEDAGOŠKE KOMUNIKACIJE S DJECOM (Klingende Kommunikation)
“U središtu problema leži mogućnost” (A. Einstein)
Učinkovita primjena zvučnog treninga i terapijski koncept za djecu i mlade u individualnom i grupnom radu.
Program je namijenjen svima, a osobito djeci i mladima s poteškoćama učenja i ponašanja te emocionalnim i socijalnim teškoćama različita uzroka i intenziteta.
Ovaj program pomaže djetetu da upozna sebe i da ponovno osjeti svoje sposobnosti, nerijetko skrivene i potisnute iz raznih razloga.
Radeći s učenicima, P. Hess je shvatio da oni često integriraju slike, mišljenje, postavljanje i ponašanje okoline. Ako se od njih očekuje loše, bit će loši. No, ako slike i očekivanja postanu pozitivni, učenici katkada mogu polučiti rezultate o kojima nisu ni sanjali. Običavao je reći: “Djeca su dobra. Kada o ljudima govorimo pozitivno tada smo u rezonanciji i otkrivamo njezino djelovanje.” (Skript zur Ausbildung in der Peter Hess Klangmassage; PHI, Ortheide 29D – 27 305 Uenzen).
Zvučni je prostor dragocjen prostor međusobnog boljeg i drugačijeg upoznavanja, uvažavanja, razumijevanja i prihvaćanja. Rezonancija koja u zvučnom prostoru nastaje među ljudima omogućuje pomicanje (do tada nerijetko “zabetoniranih”) granica.
Važno je naglasiti da Peter Hess zvučna pedagogija nije usmjerena na problem, nego na traganje za rješenjima. Usmjerena je na jače strane i potencijale pojedinca, a ne na njegove teškoće i “neadekvatnosti”. Zvučni pedagog nije liječnik koji liječi bolest, nego tragač za blagom koje njegov mali ili veliki klijent nosi u sebi. Zvukovi zvučnih zdjela snažno podržavaju odvijanje tih procesa.
“Osobita privlačnost zvuka zvučnih zdjela krije se u činjenici da je taj zvuk izvan kategorije ispravno i pogrešno (za razliku od glazbe). Zvuk svojom jednostavnošću usredotočuje na bitno, izmiče analiziranju uma, te vodi u mir i tišinu.” (Koller, Christina M.; Der Einsatz von Klängen in pädagogischen Arbeitsfeldern. Dargestellt am Beispiel der Klangpädagogik nach Peter Hess; Verlag Dr. Kovac, 2007).
U ovom se programu radi o nizu zvučnih, osjetilnih, odnosno senzomotoričkih igara, vježbi i radionica kojima je cilj osloboditi i pokrenuti zdrave potencijale djeteta.
Temeljna načela P. Hess zvučne pedagogije su:
Cilj zvučno-pedagoške komunikacije s djecom nije liječiti bolest, nego poticati i jačati zdravlje.
Na tjelesnoj razini zvukovi djeluju putem sluha i dodira. Zvukovi mogu djelovati opuštajuće, reducirati stres i strahove i tako podržavati prirodni napor organizma za skladom. Na taj način zvukovi mogu pozitivno djelovati na poticanje snage samoiscjeljenja. U tom smislu primjena zvukova može se smatrati preventivnom.
Nadalje, zvukovi putem vibracija stimuliraju tijelo i mozak. Ovo djelovanje koristi se prije svega u glazbenoj medicini, npr. kod anestezije i terapije protiv bolova.
Na neuronalnoj se razini zvukovi mogu ciljano koristiti za djelovanje na frekvencije moždanih valova tako da se inducira stanje opuštanja.
Mogu potaknuti reorganizaciju, ili ponovno umrežavanje neuralnih veza, što se npr. uspješno primjenjuje u rehabilitaciji osoba s moždanim udarom.
Na psihološko emocionalnoj razini zvukovi putem limbičkog sustava djeluju direktno na emocije, bez ograničavajućeg djelovanja uma. Zbog toga je primjena zvukova izvrsna za razvoj neverbalne komunikacije i izražavanja.
Zvukovi instrumenata s bogatom paletom nadtonova (alikovotni niz), kao što su zvučne zdjele i gongovi, dovode se u vezu s intrauterinim svijetom zvukova, dakle s iskustvima prenatalnog vremena. Monika Renz (usp. Zwischen Urangst und Urvertrauen, Junfermann, 1996.) s time u vezi koristi pojam “prapovjerenje” kao najranije iskustvo ljudskih bića, na koje se ona putem zvukova mogu priključiti. (Koller, Christina M.; Der Einsatz von Klängen in pädagogischen Arbeitsfeldern. Dargestellt am Beispiel der Klangpädagogik nach Peter Hess; Verlag Dr. Kovac, 2007).
Zvukovi zvučnih zdjela i gongova potiču na “slušanje iznutra”!
Primjena zvuka u obrazovnom procesu itekako ima smisla. Zvuk podržava nastajanje rezonancije, sklada i harmonije u međuljudskim odnosima koji su temelj svakog odgojno-obrazovnog procesa.
Cijeli odgojno-obrazovni sustav, odnosno mi ljudi koji smo sudionici odgojno-obrazovnih procesa nerijetko imamo tendenciju usredotočiti se na problem. U zvučno pedagoškoj komunikaciji težište se s problema pomiče na sposobnosti i na rješenja.
Svatko od nas rađa se sa snažnom zdravom jezgrom. Ona, nažalost, zbog raznoraznih razloga kod nekih osoba tijekom vremena postaje sve manja i slabija. No neki njezin komadić ostaje trajno očuvan. Upravo na tom komadiću temeljimo rad u okviru programa zvučno-pedagoške komunikacije.
Kroz stvaralačke igre, priče, radionice i zvučna putovanja moguće je ojačati unutarnje snage djeteta.
Dijete ne procjenjujemo kroz njegova problematična ponašanja nego se rukovodimo spoznajom da za većinu takvih ponašanja dijete ima valjan razlog. Zadatak KLIK pedagogije je zaobići probleme i pokušati pomoći s druge, zdrave/zdravije strane.
Naš razgovor ili neverbalna komunikacija s djetetom usmjerena je k rješenju, odnosno k približavanju zdravoj jezgri. Djetetu pristupamo kao škrinjici s blagom koja izvana može biti posve neugledna, nezamjetna ili čak odbojna, ali koja u sebi krije neprocjenjivu dragocjenost. “Dozvoli nam da budemo tragači tvog blaga. Kartu blaga već nosiš u sebi.” (KLANGpädagogische Kommunikation mit Kindern; PHI, Ortheide 29 D-27305 Uenzen).
Nastojimo ne postavljati pitanje “Zašto?” koje može imati osuđujući prizvuk. Koristimo osnažujuća pitanja – “Što?”, “Kada?” i “Kako?”.
Ne pretpostavljamo uzroke i rješenja, nego zauzimamo “stav neznanja” – ne poznajemo razloge i uzroke djetetova postupanja. Do njih tek trebamo doći u zajedničkom zvučno-pedagoško-ljudskom prostoru.
„U našem društvu orijentiranom na performanse potrebno nam je zdravo osnovno povjerenje kao čvrst temelj. Ako se osnovno povjerenje ne ojača, česta je posljedica neizvjesnost, strah od budućnosti i dezorijentacija. U vremenima mijenjanja društvenih i obiteljskih struktura posebno je važno pružiti našoj djeci osjećaj sigurnosti koji im omogućuje da pronađu povjerenje u sebe, svoje sposobnosti i snage i u ljude koji ih okružuju. Samopouzdanje daje unutarnju stabilnost i osnova je slobodne, samoodređene i zato sretne osobe.” (Petra Emily Zurek i Peter Hess iz “Klangschalen – Mit allen Sinnen spielen und lernen”).
Drugi mostovi…. (Anne Steinwart)
Imate lijepo zanimanje, mora da je teško graditi mostove, reklo je dijete starom graditelju mostova.
Kada to naučite, tada je lako, odgovorio je stari graditelj mostova – lako je graditi mostove od betona i čelika. Drugi mostovi su puno teži, mostovi koje sam gradio u svojim snovima.
Kakvi su to drugi mostovi, upita dijete?
Stari graditelj mostova vidio je da je dijete zamišljeno. Nije znao hoće li to razumjeti. Rekao je:
Želim izgraditi most iz sadašnjosti u budućnost, od tame ka svjetlosti, od tuge do radosti. Most od jednog do drugog čovjeka, most boljeg međusobnog razumijevanja, svjesnosti i prihvaćanja. Želim izgraditi most od sada do vječnosti, iznad prolaznosti.
Bilo bi divno kada bih mogao izgraditi takve mostove za sve ljude, ali to je samo san.
Dijete ga je pažljivo slušalo. Nije sve razumjelo. Ali osjetilo je da je stari graditelj mostova tužan. Htjelo ga je razveseliti, pa je reklo: Poklanjam Vam svoj most.
I za graditelja mostova naslikalo je šarenu dugu.